Advokatska komora Srbije - Elektronska biblioteka
Zakon o robnim rezervama Zakon je objavljen u "Slu
žbenom glasniku RS", br. 18/92.I. OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Obrazovanje, korišćenje i obnavljanje robnih rezervi u Republici Srbiji (u daljem tekstu: Republika), izgradnja i održavanje skladišnog prostora za smeštaj i čuvanje robnih rezervi, kao i način poslovanja tim rezervama, vrši se na način i pod uslovima utvrđenim ovim zakonom.
Član 2.
Robne rezerve u Republici obrazuju se i koriste za:
1. stabilizaciju proizvodnje i tržišta i cena, zaštitu domaće proizvodnje i unapređenje izvoza;
2. obezbeđenje potreba Republike za slučaj vanrednog stanja, neposredne ratne opasnosti i rada.
Član 3.
Gradovi, opštine, preduzeća i ustanove mogu, u skladu sa svojim potrebama i specifičnostima, obrazova
ti robne rezerve.Aktom o obrazovanju robnih rezervi iz stava 1. ovog člana utvrđuju se vrste i količine roba, izvori sredstava za finansiranje i druga pitanja od značaja za obrazovanje, čuvanje i obnavljanje robnih rezervi.
Na predlog akta iz stava 2. o
vog člana saglasnost daje Republička direkcija za robne rezerve (u daljem tekstu: Republička direkcija).Član 4.
Robne rezerve čine osnovni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi, meso u živoj stoci, industrijski proizvodi, lekovi i sanitetski materijal,
kao i sirovine i reprodukcioni materijal za ove proizvode.U cilju racionalizacije poslovanja robnih rezervi i privrede, mogu se obrazovati novčane rezerve.
Struktura i obim robnih rezervi utvrđuje se programima.
Član 5.
Poslovanje robnim rezervama vr
ši Republička direkcija.Republičke robne rezerve su jedinstvene.
Republička direkcija ima svojstvo pravnog lica, sa pravima i dužnostima utvrđenim zakonom i posluje po tržišnim principima.
Sedište Republičke direkcije je u Beogradu.
Republičke direkci
ja ima svoje organizacione delove sa sedištem u Novom Sadu i Prištini.Organizacioni delovi imaju podračune.
II. OBRAZOVANJE, OBNAVLJANJE I KORIŠĆENJE ROBNIH REZERVI
Član 6.
Obrazovanje, razmeštaj, korišćenje i obnavljanje robnih rezervi vrši se na osnovu srednjoročnog i godišnjih programa zasnovanim na bilansima proizvodnje, potrošnje i spoljnotrgovinske razmene.
Srednjoročni program robnih rezervi donosi se za period od pet godina i sadrži: vrstu, naziv, količinu, kvalitet robe, teritorijalni razme
štaj i namenu.Srednjoročni program usklađuje se sa Planom razvoja Republike i Planom odbrane Republike.
Srednjoročni program donosi Narodna skupština Republika Srbije (u daljem tekstu: Narodna skupština) na predlog Vlade Republike Srbije (u daljem tekst
u: Vlada).Član 7.
Godišnji program robnih rezervi donosi se u skladu sa srednjoročnim programom, merama tekuće ekonomske politike i bilansom komercijalnih potreba Republike.
Programom iz stava 1. ovog člana utvrđuju se: vrsta, naziv, količina, kvalitet i vrednost robe koja se obrazuje i obnavlja, potreban iznos sredstava, uslovi korišćenja i drugi uslovi od značaja za korišćenje robnih rezervi.
Programom se utvrđuje i minimum robnih rezervi koji će se obrazovati za namene iz člana 2. tačka 2. ovog zako
na i njihov teritorijalni razmeštaj.Sredstva koja se obezbeđuju za robne rezerve utvrđuju se i raspoređuju finansijskim planom za ostvarivanje programa.
Godišnji program i finansijski plan za njegovo ostvarivanje donosi Vlada na predlog Republičke direk
cije.Član 8.
Robne rezerve obrazuju se kupovinom robe iz domaće proizvodnje i ugovaranjem proizvodnje određenih proizvoda.
Ako na domaćem tržištu nema dovoljno robe ili se ona ne proizvodi, robne rezerve obrazuju se kupovinom robe u inostranstvu.
Kupo
vina robe za robne rezerve vrši se po tržišnim, propisanim ili zaštitnim cenama.Član 9.
Održavanjem dostignutog nivoa robnih rezervi obezbeđuje se obnavljanje robe u roku koji omogućava blagovremenu prodaju i korišćenje robe koja se zamenjuje.
Član 10.
Republička direkcija je dužna da preduzme sve neophodne mere radi blagovremenog sprečavanja nastanka materijalne štete na robi, obuhvatajući i mere za njihovu prodaju, odnosno ponovnu kupovinu.
Član 11.
Robnim rezervama posluje se na način i po propisima koji važe za preduzeća, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
U poslovanju robnim rezervama Republička direkcija zaključuje ugovore: o kupoprodaji, o smeštaju, čuvanju i obnavljanju robnih rezervi; izgradnji i obezbeđenju skladišnog prostora za smeštaj i čuvanje robnih rezervi i drugim poslovima iz delokruga svoga rada.
Član 12.
Radi stabilizacije proizvodnje, tržišta, cena, zaštite domaće proizvodnje i unapređenje izvoza robne rezerve se obrazuju:
1) kupovinom svih ponuđenih količina poljoprivredno-prehrambenih proizvoda standardnog kvaliteta, za koje su propisane zaštitne cene, ukoliko su tržišne cene niže od zaštitnih ili u slučaju potrebe organizacije izvoza poljoprivrednih proizvoda;
2) kupovinom ostalih proizvoda iz člana 4. ovog zakona;
3
) prodajom roba iz rezervi po cenama koje, po pravilu, ne mogu biti niže od zaštitnih cena;4) izvozom tržišnih viškova iznad bilansnih potreba Republike;
5) uvozom robe za intervencije na tržištu;
6) učešćem u pokrivanju troškova čuvanja određenih vrsta sirovina i gotovih proizvoda preduzeća i ustanova;
7) davanjem robe na zajam zainteresovanim preduzećima uz obavezu da se u robne rezerve vrati roba iste vrste, količine i kvaliteta.
Vlada će propisati bliže uslove u pogledu davanja na zajam pojedinih
vrsta roba iz robnih rezervi.Član 13.
Sredstava za potrebe robnih rezervi obezbeđuju se iz buxeta Republike, prihoda koje Republička direkcija ostvari u obavljanju svojih poslova, kredita banaka i iz drugih izvora.
Član 14.
Sredstvima iz člana 13. ovog zakona raspolaže Republička direkcija u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima.
Ostvarena dobit, odnosno višak prihoda nad rashodima, u poslovanju Republičke direkcije utvrđuje se u godišnjem obračunu i koristi za finansiranje potreba robnih rezervi, a ako to Vlada odluči i za druge namene.
U slučaju da Republička direkcija ne može izvršiti svoje obaveze u skladu sa ovim zakonom, Vlada će preduzeti mere radi obezbeđenja uslova za poslovanje robnim rezervama.
Član 15.
Republička direkcija o rezultatima svog poslovanja podnosi godišnji obračun Vladi.
Odluke o raspodeli dobiti, odnosno viškova prihoda nad rashodima donosi Vlada, na predlog direktora Republičke direkcije.
Uz godišnji obračun Republička direkcija dostavlja i izveštaj o poslovanju.
III. SMEŠTAJ I ČUVANJE ROBNIH REZERVI Član 16.
Smeštaj i čuvanje robnih rezervi vrši se u skladištu koje se za ove namene obezbeđuje ugovaranjem korišćenja skladišnog prostora kod preduzeća i drugih pravnih lica ili izgradnjom.
Potrebe za obezb
eđivanjem skladišnog prostora utvrđuju se srednjoročnim i godišnjim programima.Član 17.
Srednjoročni program izrađuje Republička direkcija u skladu sa planom razvoja Republike i planom odbrane Republike.
Srednjoročni program izgradnje skladišnog prostora donosi se za vreme od pet godina i sadrži: namenu i veličinu prostora za smeštaj i čuvanje robnih rezervi, teritorijalni razmeštaj i potrebna finansijska sredstva.
Srednjoročni program donosi Narodna skupština na predlog Vlade.
Član 18.
Godišnjim pr
ogramom izgradnje skladišnog prostora utvrđuju se vrste objekta po nameni i veličini, rokovi izgradnje, izvori i visina potrebnih sredstava.Godišnji program izgradnje skladišnog prostora i finansijski plan za njegovo ostvarivanje donosi Vlada na predlog
Republičke direkcije.Član 19.
Skladišni prostor i druga sredstva potrebna za obavljanje poslova Republička direkcija obezbeđuje sopstvenom izgradnjom, zajedničkom izgradnjom sa zainteresovanim subjektima i učešćem u kreditiranju preduzeća i drugih pravn
ih lica koja za svoje potrebe grade skladišni prostor i vrše nabavku opreme.U slučaju da skladišni prostor Republička direkcija gradi zajedno sa drugim pravnim subjektima zaključuje se ugovor kojim se uređuju međusobna prava i obaveze, a naročito: visina uloženih sredstava, deo objekta koji pripada Republici, uslovi i način korišćenja i održavanja zajedničkog objekta i opreme.
Član 20.
Preduzeće i drugo pravno lice kome se na osnovu ugovora, u skladu sa ovim zakonom, povere na čuvanje robne rezerve ne može bez pismenog naloga Republičke direkcije tu robu koristiti, otuđiti, zameniti robom druge vrste ili kvaliteta, kao ni preskladištiti je u drugo skladište, niti skladištenjem koje mu je povereno na čuvanje raspolagati, menjati mu namenu i koristiti na
drugi način.Izuzetno, ugovorom o čuvanju robnih rezervi može se, zavisno od vrste i kvaliteta robe, predvideti da obnavljanje robe vrši preduzeće, odnosno drugo pravno lice kome su robne rezerve poverene na čuvanje, i to putem sukcesivnog korišćenja pojedinih količina roba i njihovom popunom istom vrstom, količinom i kvalitetom robe, i to isključivo na osnovu pismenog odobrenja Republičke direkcije.
IV. POSLOVANJE ROBNIM REZERVAMA ZA SLUČAJ VANREDNOG STANJA, NEPOSREDNE RATNE OPASNOSTI I RATA
Član 21.
Za vreme vanrednog stanja, neposredne ratne opasnosti i rata o obrazovanju, obnavljanju i korišćenju robnih rezervi odlučuje Vlada.
Član 22.
Preduzeća koja su u skladu sa propisima obavezna da u slučaju rata i neposredne ratne opasnosti proizvode određenu robu dužna su da, na osnovu akta Vlade, proizvode, odnosno prodaju robu za obrazovanje i obnavljanje robnih rezervi.
Član 23.
Finansijska sredstva za namene iz čl. 21. i 22. ovog zakona utvrđuju se i koriste na osnovu finansijskog plana koji donosi Vlada na predlog ministarstva nadležnog za trgovinu, po prethodno pribavljenom mišljenju ministarstava nadležnih za poslove poljoprivrede i odbrane.
V. KAZNENE ODREDBE
Član 24.
Odgovorna lica u preduzeću i drugom pravnom licu koja čuvaju robne rezerve i skladišta, a koja neovlašćeno i suprotno propisanim uslovima bez odobrenja i pismenog naloga Republičke direkcije koriste robne rezerve ili skladište, otuđuje ih, zamene robom druge vrste ili kvaliteta, preskladište robu u drugo skladište, odnosno raspolažu njima na drugi način, kazniće se za krivično delo novčanom kaznom ili zatvorom do 3 godine (član 20).
Ako je usled dela iz stava 1. ovog člana nastupila imovinska šteta koja prelazi 1.000.000 dinara, lica iz stava 1. ovog člana kazniće se zatvorom od 1
do 3 godine.VI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 25.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da važe Zakon o robnim rezervama ("Službeni glasnik SRS", broj 45/89), Zakon o robnim rezervama ("Službeni glasnik SAPV", br. 34/82 i 38/82) i Zakon o robnim rezervama u Pokrajini ("Službeni list SAPK", broj 48/85).
Član 26.
Zatečene robne rezerve, imovinu kao i druga sredstva, Pokrajinske direkcije za robne rezerve AP Vojvodine i Pokrajinske direkcije za robne rezerve AP Kosova, preuzima Republička dire
kcija prema bilansu stanja na dan 31. decembra 1991. godine.Republička direkcija preuzima i prava i obaveze kao i zaposlene u pokrajinskim direkcijama za robne rezerve.
Zaposleni koji ne budu raspoređeni imaju prava zaposlenih za čijim je radom prestala
potreba, u skladu sa zakonom.Prava iz stava 3. ovog člana ostvaruju se kod odgovarajućeg organa u pokrajini.
Ugovori zaključeni u vezi sa poslovanjem robnim rezervama od strane direkcija iz stava 1. ovog člana ostaju na snazi i sva prava i obaveze iz tih ugovora prelaze na Republičku direkciju.
Član 27.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".